Kako utjecati na kvalitetu života?

Što uzrokuje dijabetes tipa 2 i tko je u rizičnoj skupini?

Autor: Danijel Bubanović
event 23.09.2021.
Ana Matijaca dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, KB Dubrava

Na nastanak dijabetesa tipa 2 najviše utječe međuigra genetskih čimbenika i načina života. Danas se u svijetu najviše njeguje sjedilački način života odnosno posla, ne pazimo na prehranu, nedovoljno se krećemo i često smo izloženi stresu što sve zajedno može pridonijeti razvoju šećerne bolest.

U rizičnoj skupini za nastanak dijabetesa tipa 2 su članovi obitelji odnosno potomci onih koji već imaju šećernu bolest, posebice oni koji imaju oba roditelja s dijagnosticiranim dijabetesom tipa 2. Oni su u riziku da ta bolest bude dijagnosticirana i njima. Taj je rizik utoliko veći ukoliko su pretili i ne kreću se, odnosno žive sjedilačkim način života, jedu puno ugljikohidrata i izloženi su stresu, naglašava dr. Ana Matijaca, dr.med., specijalist interne medicine, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije u KB Dubrava.

Dodala je da ljudi, koji još ni ne znaju da imaju dijabetes tipa 2, ako k tome imaju još i predispozicije obolijevanja, moraju smanjiti faktore rizika na koje mogu sami utjecati.

Na nastanak dijabetesa tipa 2 najviše utječe međuigra genetskih čimbenika i načina života. Danas se u svijetu najviše njeguje sjedilački način života odnosno posla. Također, na raspolaganju imamo obilje hrane i nekontrolirana konzumacija te hrane, kao i česti stres, neke druge bolesti i lijekovi mogu isprovocirati kod osoba, koje su genetski predisponirane, nastanak šećerne bolesti – rekla je dr. Matijaca.

Dr. Matijaca nadodaje kako jedan od najčešćih rizičnih faktora za dobivanje dijabetesa tipa 2 je svakako pretilost. Gotovo 80 posto oboljelih od te bolesti je pretilo, a među pretilima, velika većina ima, ako ne šećernu bolest, onda barem inzulinsku rezistenciju ili metabolički sindrom, a vrlo vjerojatno će s vremenom razviti pravu šećernu bolest.

Tjelesna neaktivnost doprinosi debljanju i pojačava izraženost inzulinske rezistencije jer je poznato da kad se krećemo mišići za utilizaciju odnosno korištenje glukoze ne trebaju inzulin, a kad mirujemo naše mišićne stanice trebaju inzulin kako bi metabolizirale glukozu. Dakle, samim time što mirujemo, trebamo sve više i više inzulina i tako dolazi do pojave takozvanog iscrpljenja gušterače. Ispočetka se naša gušterača s time bori, ona luči sve više i više inzulina, no u nekom trenutku ona prijeđe granicu gdje više ne može podmiriti te potrebe i tako nastaje šećerna bolest – naglasila je dr. Matijaca.

Kako osobe koje su u rizičnoj skupini mogu utjecati na kvalitetu svog života te koje je savjete odnosno preporuke oboljelima od dijabetesa tipa 2, dala dr. Matijaca doznajte u videu:

Sadržaj nastao u suradnji s Novo Nordisk Hrvatska.