VODIČ

Koji su tipovi šećerne bolesti, što je glikemija i zašto je glukoza u krvi važna?

Autor: Danijel Bubanović
event 30.09.2021.
Dr. sc. Tomislav Božek dr. med., internist – endokrinolog i dijabetolog iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, KB Merkur

O pojmovima koji se vežu za dijabetes razgovarali smo s dr. sc. Tomislavom Božekom, internistom – endokrinologom i dijabetologom iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac , KB Merkur.

Dijabetes tipa 2 kronična je bolest koju karakterizira oštećenje gušterače. Osoba koja ima dijabetes tipa 2, najčešće ima dovoljno vlastitog inzulina koji ne djeluje. Glukoze u krvi ima dovoljno, no stanice tkiva u osnovi su “gladne”. To je nezgodna situacija koju moramo regulirati, a ako to izostane, dolazi do komplikacija šećerne bolesti koje mogu biti pogibeljne, smatra dr. sc. Tomislav Božek, internist – endokrinolog i dijabetolog iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac pri KB Merkur iz Zagreba.

Zašto je dijabetes tipa 2 opasna bolest?

Opasan je zbog toga što, s jedne strane, imamo velike brojeve. Naime, u Hrvatskoj se procjenjuje da više 534.000 ljudi ima dijabetes tipa 2 dok u svijetu oko pola milijarde ljudi boluje od te bolesti. Tako da imamo velik broj ljudi imaju dijabetes tipa 2, a s druge strane, povrh velikih brojki, tu su kronične komplikacije koje šećerna bolest uzrokuje kao što je oštećenje bubrega zbog čega takvi pacijenti završavaju na hemodijalizi. Najveći broj ljudi završi na hemodijalizi upravo zbog dijabetesa tipa 2. Tu je i oštećenje vida, dolazi do promjena na malim krvnim žilicama oka i tu dolazi do promjene koja može dovesti do sljepoće. Do smrtnih ishoda dovode kardiovaskularne bolesti, odnosno bolesti srca i krvnih žila. Takve osobe mogu dva do tri puta češće imati srčani ili moždani udar. Sve nabrojano dovodi do smrtnog ishoda ili do smanjenja kvaliteta života oboljelih.

Koji je cilj liječenja dijabetesa tipa 2?

Cilj nam je dobra kontrola same razine glukoze u krvi. Oboljelima je dobro poznato da natašte razina glukoze treba iznositi nekih 6 mmol/l, dva sata iza jela trebala bi iznositi do 8 ili 9 mmol/l. Naravno, ono što nam je važno da s adekvatnom kontrolom tih vrijednosti možemo u konačnici smanjiti i spriječiti već spomenute komplikacije na krvnim žilama, bubrezima i mozgu.

Koja je razlika između hipoglikemije i hiperglikemije?

Hipoglikemija predstavlja stanje koje pacijenti nastoje izbjeći. To znači da je razina glukoze u krvi manja od 3,9 mmol/l i kad nastupi pacijenti se osjećaju loše, nervozni su, mogu imati osjećaj lupanja srca, znojenja, imaju smetnje koncentracije. Pacijenti u tom slučaju osjećaju povećanu glad odnosno pojačanu potrebu za hranom. Hipoglikemijska epizoda za pacijente može biti vrlo opasna. U nekom trenutku kako razina šećera pada sve niže, osoba je sve manje koncentrirana, a to u konačnici može dovesti i do gubitka svijesti. To može biti pogibeljno za pacijenta i za sve ostale u njegovoj blizini. Hiperglikemija se odnosi na visoke razine glukoze u krvi, tu govorimo o vrijednostima većim od 13,9 mmol/l. To su vrijednosti koje svakako želimo izbjeći. Visoka vrijednost šećera u krvi kod pacijenta može dovesti do akutnih komplikacija što znači da pacijent može završiti u stanju kome.

Što je hemoglobin A1c i što on označava u praćenju glukoze u krvi, što je to glukometar i koje ključne pojmove trebate poznavati doznajte u videu:

Sadržaj nastao u suradnji s Novo Nordisk Hrvatska.