Dijabetes tipa 2 dijagnosticira se sve mlađim pacijentima

Ključni su faktori prehrana i sjedilački način života

Autor: Danijel Bubanović
event 23.09.2021.
Dr. sc. Martina Matovinović, dr.med., specijalist internist, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, KBC Zagreb

Dr. sc. Martina Matovinović studentima zagrebačke Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays objasnila je zašto se ova bolest, koju su nekad zvali “starački dijabetes”, dijagnosticira sve mlađim pacijentima i što svi mi možemo učiniti.

Dijabetes tipa 2 veliki je javnozdravstveni problem, u Hrvatskoj od njega boluje više od 310.000 registriranih osoba, ali ono što još više zabrinjava je činjenica da oko 40% oboljelih, zapravo, nema dijagnozu šećerne bolesti. To je problem jer u trenutku kad im je dijagnosticiran dijabetes, oni već imaju razvijenu neku od komplikacija te bolesti. Na primjer, pacijent dobije moždani udar, dolazi na hitan medicinski prijem, a liječnici tada uz glikirani hemoglobin utvrđuju da ima visoke vrijednosti šećera u krvi, koje su dugo trajale. To bi mi liječnici svakako voljeli spriječiti. Naglasila je dr. sc. Martina Matovinović, dr.med., specijalist internist, subspecijalist endokrinologije i dijabetologije, KBC Zagreb na predavanju koje je održala studentima zagrebačke Visoke škole za komunikacijski menadžment, Edward Bernays na temu “Zašto se dijabetes tipa 2 dijagnosticira sve mlađim pacijentima?”.

Dr. sc. Matovinović naglašava da bi liječnici voljeli povećati svijest o važnosti određivanja šećera u krvi kako bi se spriječile teške komplikacije te bolesti.

Kad netko kaže: „Imam šećer 8 ili 9, samo malo mi je povišen”, to je apsolutno krivo. Kad je šećer natašte iznad 7 mmol/l, mi već govorimo o dijabetesu. Kad bi svatko od nas imao više spoznaja koliko je važno mjeriti šećer u krvi i koje su to otprilike brojke, dali bismo više pozornosti svojim ukućanima, roditeljima, bakama i djedovima, koje trebamo onako usput pitati: “Koliki ti je bio šećer u krvi na zadnjem pregledu?” To se čini dosta banalno, ali ja uvijek govorim svojim pacijentima da automobile servisiramo jednom godišnje kako bi prošli tehnički pregled, a mi ljudi, zapravo, čekamo samo kvarove i tek tada idemo na pregled, što je potpuno pogrešno. Trebali bismo jednom na godinu napraviti kontrolu, barem osnovnu laboratorijsku krvnu sliku, izmjeriti šećer u krvi kod liječnika obiteljske medicine, koji će nas dalje znati uputiti, ako ima potrebe – istaknula je dr. sc. Matovinović.

Dodala je da je predijabetes, siva zona koja brine liječnike, jer ti ljudi ne spadaju niti u jednu skupinu. Olako se shvaćaju i od strane liječnika, smatra dr. sc. Matovinović, jer još nije dijagnosticirana šećerna bolest, a ni pacijenti svoje stanje ne shvaćaju ozbiljno, a to je zapravo vrijeme kad bi mogli najviše pomoći.
Promjena stila života zaista može spriječiti razvoj dijabetesa tipa 2. Stoga su pohvalne sve inicijative i kampanje poput LikeYou2 da bi se povećala svijest o prevenciji, nastanku i komplikacijama, koje donosi dijabetes tipa 2.

Koji je najčešći uzrok nastanka dijabetesa tipa 2, zašto sve mlađi ljudi u Hrvatskoj i svijetu obolijevaju od te bolesti i koliko je pandemija COVID 19 utjecala na to, samo su neka od pitanja studenata na koje je spremno odgovarala dr. sc. Matovinović. Više doznajte u videu:

Sadržaj nastao u suradnji s Novo Nordisk Hrvatska.