ALARMANTNI PODACI

Epidemija koja ne jenjava – bolest koju ima pola milijuna ljudi u Hrvatskoj

Autor: Danijel Bubanović
event 27.09.2021.
Snimio: Cropix

Dr. Tamara Poljičanin, voditeljica Odjela za biostatistiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Procjene kažu da više od pola milijuna ljudi u Hrvatskoj boluje od dijabetesa tipa 2, za dijagnozu je često potrebno i nekoliko godina, a stopa smrtnosti od ove bolesti nam je među najvišima u Europi. U CroDiab registru dostupne su točne brojke za osobe kojima je šećerna bolest dijagnosticirana, dakle za njih 310.212, zaključno s 2020. godinom. No s obzirom da do dijagnoze tipa 2 bolesti, koji je i najčešći tip, obično u prosjeku prođe i do sedam godina, procjenjuje se da oko 40 posto svih slučajeva nije dijagnosticirano te da je ukupan broj osoba s dijabetesom u Hrvatskoj veći od 530.000.

O oboljelima s dijagnozom šećerne bolesti moguće je dati egzaktne podatke, no broj neotkrivenih se mijenja i sadašnje pretpostavke temeljimo na podacima od prije nekoliko godina. Apsolutno možemo reći da je pojavnost dijabetesa tipa 2 svojevrsna epidemija, odnosno, epidemija suvremenog svijeta prouzročena suvremenim načinom života, uključujući sve veću učestalost prekomjerne težine i debljine te smanjenu količinu kretanja.

Iznimno je važno imati što točnije podatke o šećernoj bolesti, jer točni podaci pomažu stručnjacima u procjeni potrebnih resursa, poput medicinskog osoblja, lijekova i pomagala,  kao i u procjeni ukupnih troškova,  ali i nadzoru javnozdravstvenih trendova te realociranju resursa, ovisno o važnosti pojedinog problema u populaciji, kao i planiranju preventivnih aktivnosti te prilagodbi zdravstvenog sustava. Što se tiče usporedbe s drugim zemljama EU, imamo srednju razinu prevalencije, no stope smrtnosti su nam među najvišima.

U Republici Hrvatskoj su od 2000. do 2016. godine standardizirane stope smrtnosti u porastu s prisutnim kolebanjem, kako ukupno, tako i kod muškaraca i žena te su više od prosjeka zemalja Europske Unije. U Europskoj Uniji su dobno standardizirane stope smrtnosti šećerne bolesti u padu od 2000. do 2015. godine. Analiza dobno specifičnih stopa smrtnosti od šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2018. ukazuje na porast u dobnoj skupini od 65 i više godina, dok je u dobnim skupinama 20 do 39 i od 40 do 64 godine prisutna stagnacija.

Podaci kažu da je u 2020. godini od posljedica dijabetesa tipa 2 u Hrvatskoj umrlo 18.162 ljudi, što je, prema tumačenju liječnice, porast u odnosu na trendove proteklih godina kada je broj umrlih bio između 14 i 15 tisuća. Uzroci su, prema provedenim istraživanjima, najčešće kardiovaskularne bolesti (50 posto), zatim šećerna bolest (24 posto) i neoplazme (16 posto).

Što se tiče globalnih podataka, procjenjuje se da od posljedica šećerne bolesti u svijetu godišnje umre 4,2 milijuna ljudi, a u Europi oko 700.000 (podaci Internacionalne federacije za dijabetes za 2109. godinu). S obzirom na porast smrtnosti osoba sa šećernom bolešću tijekom pandemije COVID-a, očekuje se da će brojke za 2020. godinu biti još i veće.

Troškovi liječenja šećerne bolesti tipa 2 u 2016. godini iznosili su 4,6 milijardi kuna, što je 19,8 posto proračuna HZZO-a. Od toga su najzastupljeniji troškovi liječenja komplikacija bolesti, što iznosi 88,1 posto. Navedeni iznos predstavlja porast od 84 posto u odnosu na 2009. godinu kada su troškovi iznosili 2.5 milijarde kuna.