Novosti

Povremeni skokovi šećera u organizmu uzrokovani stresom ne oštećuju tijelo, no ako je stres stalno prisutan i, ako su ti šećeri duže vrijeme povišeni, nažalost, prvi simptomi mogu biti jako opasni, npr. srčani udar. Kad smo postali svjesni stresa, moramo odlučiti da stres ne vlada nama, nego mi njime jer ga ne možemo izbjeći.

Dr. sc. Martina Matovinović studentima zagrebačke Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays objasnila je zašto se ova bolest, koju su nekad zvali “starački dijabetes”, dijagnosticira sve mlađim pacijentima i što svi mi možemo učiniti.

Denisu Papežu svakodnevica se, nakon dijagnoze, uvelike promijenila. Više pazi na raspored obroka, živi mnogo aktivnije, doručak ne preskače, a za gablec više ne jede sendviče ni fast food. Od specijalista obiteljske medicine dobio je opće upute o prehrani, a u Facebook grupi iskusnih dijabetičara pomogli su mu sa savjetima zdrave prehrane.

Sada imamo dosta lošije reguliranih pacijenata sa šećernom bolesti. Kod pacijenata koji imaju dijabetes, a dobili su koronavirus, specifično je to što su to pacijenti sa slabijom regulacijom glukoze i upravo su oni dobili teži oblik bolesti.

Na nastanak dijabetesa tipa 2 najviše utječe međuigra genetskih čimbenika i načina života. Danas se u svijetu najviše njeguje sjedilački način života odnosno posla, ne pazimo na prehranu, nedovoljno se krećemo i često smo izloženi stresu što sve zajedno može pridonijeti razvoju šećerne bolest.